Metode i tehnike

Senzorna soba je multisenzorni prostor koji se koristi kako bi djeci sa teškoćama senzorne integracije obezbijedili dodatnu senzornu stimulaciju ili reedukovali senzorne podražaje.

Senzorna soba omogućava djetetu da uči i napreduje kroz igru. Terapeut koristi različite aktivnosti koje djetetu predstavljaju izazov, a koje može uspješno savladati.

Tretman senzorne integracije je naročito koristan za djecu sa razvojnom disfazijom, autizmom, disleksijom, disgrafijom, motornim oštećenjima, ADHD-om, oštećenjem sluha i vida i sl.

Tretman se sprovodi kroz igru, individualno — edukovani terapeuti sa obukom sprovode tretman, vrše procjenu djeteta i pišu nalaze. Boravak u senzornoj sobi poboljšava koordinaciju, unapređuje vještine komunikacije, dovodi do relaksacije i omogućava djeci da razviju senzorne vještine.

Test PSP-1 (Poremećaj slušnog procesiranja – 1), autora prof. dr Mladena Heđevera, namijenjen je za ispitivanje i otkrivanje poremećaja slušnog procesiranja i standardizovan je za uzrast od 5,5 do 11,5 godina. Predviđeno trajanje testiranja iznosi 30 minuta, a test se sastoji od četiri subtesta: Test filtriranog govora, Test govora u buci, Dihotički test riječi i Dihotički test rečenica.

Namijenjen je logopedima i audio-rehabilitatorima. U testovima se koriste jednosložne riječi poznate djeci predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta, identične u više regionalnih jezika, kako bi test bio primjenjiv bez obzira na maternji jezik djeteta.

Test filtriranih riječi procjenjuje sposobnost razumijevanja distorzovanog govora; Test govora u buci ispituje prepoznavanje riječi u otežanim uslovima slušanja; Dihotički test riječi procjenjuje nivo maturacije i dominantnost uha; Dihotički test rečenica ispituje sposobnost usmjeravanja slušne pažnje na jedno uho uz ignorisanje podražaja na drugom.

ABA (Applied Behavior Analysis) se bazira na principima koji objašnjavaju kako se odvija učenje. Pozitivno pojačanje je jedan takav princip — kada nakon ponašanja slijedi nagrada, vjerovatnije je da će se to ponašanje ponoviti. Kroz decenije istraživanja razvijene su mnoge tehnike za povećanje željenog ponašanja i smanjenje nepoželjnog koje ometa učenje.

DTT (Discrete Trial Training) koristimo za podučavanje pojedinačnih vještina jednu po jednu, pomoću nekoliko ponovljenih instrukcija i podučavanja.

Floortime je intenzivan intervencijski program koji se temelji na djetetovom profilu, a razradio ga je dr. med. Stanley I. Greenspan. Razlikuje se od drugih ranih intervencija time što se obraća temeljnim problemima i punom rasponu vještina kojima djeca trebaju ovladati, uzimajući u obzir jedinstvene značajke svakog djeteta.

Floortime pristup se temelji na sljedećim postavkama: odnosi i emocije su srž učenja; svako je dijete drugačije i zato ga treba drugačije tretirati i poticati; svako je dijete sposobno za rast i napredak; roditelji i odgajatelji trebaju igrati aktivnu i vitalnu ulogu u djetetovom razvoju; roditelji, cijela porodica, odgajatelji, terapeuti i edukatori trebaju biti uključeni u sveobuhvatni terapijski program.

TEACCH (Treatment and Education of Autistic and related Communication-handicapped Children) zasniva se na crtežima, slikama, fotografijama i vizualizaciji stvarnosti, što djetetu omogućava predviđanje i razumijevanje onoga što slijedi. Glavne odrednice TEACCH-a su struktura prostora, vremena, materijala i aktivnosti.

U radu je važna individualizacija programa, rasporeda zadataka i organizacije prostora, funkcionalnost usvajanja znanja te potpomognuta komunikacija — slike, fotografije, simboličke geste, pisane oznake, kartice i komunikacijske ploče.

Učenje socijalnih vještina je psihoterapijska tehnika čiji je cilj pomoći osobama da poboljšaju svoje socijalne vještine i tako postanu socijalno kompetentnije. Dominantno je bihevioralna terapija, ali se u nekim situacijama koristi i kognitivni pristup. Ovaj pristup se primjenjuje individualno ili u radu u grupama do troje djece.

PECS pomoću korištenja slika pomaže u razvijanju ranih ekspresivnih komunikacijskih vještina i koncentriše se na komunikaciju koja je motivaciona i važna za pojedinca. Uči osobe kako da započnu spontanu komunikaciju i prikladan je za sve dobne grupe i različite poteškoće učenja.

Uključuje program u 6 koraka — počinje se s primjenom pojedinačnih slika u komunikaciji, zatim se uči diskriminacija različitih slika te konstrukcija sve složenijih rečenica.

Komplet za slušni trening sastoji se od 4 audio CD-a, slikovnice i listova za odgovore. Pogodan je za svu djecu predškolskog i nižeg školskog uzrasta — koristi se kao oblik edukativne igre, ali i kao pomagalo u rehabilitaciji. Posebno je koristan za djecu sa oštećenjem sluha (sa slušnim aparatom ili kohlearnim implantom), lošim fonematskim sluhom ili poteškoćama u slušnoj percepciji.

Komplet sadrži 96 različitih zvukova (zvukovi životinja, vozila, muzičkih instrumenata, zvukovi u prirodi i sl.) sa pripadajućim ilustracijama, svaki u trajanju od oko 10 sekundi. Dijete prepoznaje zvuk i pokazuje odgovarajuću sliku; raspored zvukova je nasumičan kako bi se izbjeglo pogađanje po redoslijedu slika.

Logopedske sonde predstavljaju ključni instrument u radu logopeda, omogućavajući detaljnu analizu i procjenu jezičnih sposobnosti kroz različite testove i tehnike. Kroz njihovo korištenje logopedi identifikuju specifične govorno-jezičke poteškoće i prilagođavaju terapiju potrebama svakog djeteta, uz praćenje napretka i evaluaciju postignutih rezultata.

Interaktivna ploča je konstruisana sa ciljem da poboljša cjelokupni razvoj djeteta — kroz zanimljiv vizuelni i auditivni materijal djeca uče akademske vještine: čitanje, pisanje, kategorije, imenovanje, brojeve. Dosadašnja upotreba je pokazala da djeca kroz nju razvijaju bolju auditivnu i vizuelnu pažnju i brže usvajaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti.